Dicmanjsko polje
Polje (i istoimena općina/naselje) u kršu Dalmatinske Zagore u zaleđu Splita; dugo 15 km, široko do 2,5 km. Leži na nadmorskoj visini od 315 do 319 m., te obuhvaća 35 km². Poljem prolazi cesta Split – Sinj – Livno (BiH).
Prema arheološkim nalazima Dicmanjsko polje bilo je naseljeno još od vremena Ilira u antičko doba, te mu je naseljenost tekla kontinuirano. Ovdje su pronađeni ostatci/ruševine manjeg rimsko-ilirskog naselja. Na mjestu sadašnjeg Dicma u rimsko se vrijeme nalazio deseti po redu miljokaz (tisuću koraka) od ceste Salona – Muć.
Prvi se put spominje u drugoj polovici VII. st. pod nazivom Dicinum. Ime samog polja potječe od latinske riječi decima/decimus (deset) - za udaljenost od rimske ceste koja je vodila iz Salone, te se u blizini Dicma granala u dva smjera: za antički Aequum (Čitluk) i Pons Tiluri (Trilj).
Dicmo je naziv i za suho i plitko polje u kršu Dalmatinske zagore, a od 20. stoljeća i skupni naziv za naselja na rubu polja, osobito za predio oko bivše Željezničke stanice Ferate/Rere, župne crkve sv. Jakova i Ane, te Škole u Kraju.
Na rubovima polja nastalo je sedam većih i više manjih naselja. Općinu Dicmo čine naselja Kraj, Osoje, Prisoje, Sičane i Sušci (Dicmo Donje), te Ercegovci i Krušvar (Dicmo Gornje). Najveće planine i brda su Mosor (1339 m), Visoka (890 m), Grubuša (647 m), Radinje (763 m) i Gradina (587 m). Uz rub polja nalazi se niz sela i zaselaka čije se stanovništvo bavi poljodjelstvom, a prije se bavilo stočarstvom.
Kapela Gospe od zdravlja
Gospa od zdravlja ili Gospica u Prisoju jedna je od najstarijih crkava u župi Dicmo, građena je krajem 17. stoljeća u tri navrata. Proširivana je i nadograđivana, izvana i iznutra. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić blagoslovio je zadnju obnovu kapele 2005. godine. Unutra je postavljen novi oltar na kojem je monogram Ave Marija s Gospinom krunom kojoj je nacrt dao don Ante Šošić. Također je obnovljeno i crkveno posuđe, tako npr. i kalež koji datira iz 1604. godine.
Stanica Ferate (Rere) Dicmo
Uz već izgrađen Splitski kolodvor tijekom izgradnje željezničke pruge Split-Sinj, izgrađeno je 5 kolodvora i 3 stajališta. Kolodvori su bili: Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo i Sinj, a stajališta Mravinci, Klis-Kosa i Prosik. Nekoliko godina poslije bila su izgrađena još 3 stajališta: Koprivno, Kukuzovac i Kopilica.
Ovo su ostaci željezničkog kolodvora u Dicmu. Na postaji u Dicmu prijamna je zgrada bila mala prizemnica sa stanom za željezničko osoblje, a uz nju se nalazila natkrivena čekaonica za putnike.
Postaja Ferate u Dicmu trenutno je u poprilično lošem stanju i zatvorena je za javnost. U dogledno vrijeme se čeka i planira njena adaptacija i kompletna obnova u ingerenciji općine Dicmo.
