Župna crkva svetog Jakova i Ane
Sagrađena je za župnika don Bartola Ganze 1934. godine i pomoćnika don Klementa Tadina, voditelja radova. Svečano polaganje i blagoslov temeljnog kamena za gradnju je 16. ožujka 1934. blagoslovio splitski biskup Kvirin Klement Bonefačić. Prema zapisima u župnoj kronici, među velikim vjerničkim mnoštvom koje je sudjelovalo u svečanom blagoslovu kamena temeljca, posebno je bio uočljiv tada nepoznati svećenik, koji je cijelo vrijeme obreda klečao na travi. Dva mjeseca nakon tog događaja, taj svećenik postao je zagrebački nadbiskup (koadjutor). Bio je to Alojzije Stepinac, danas hrvatski blaženik!
Stara crkva svetog Jakova nalazila se na groblju. Nije poznata godina njezine gradnje, ali poznato je da ju je opisao splitski nadbiskup Stjepan Cupilli u izvješću iz 1709. godine kada je obavio vizitaciju župe.
Nova crkva sagrađena je od klesanog kamena na tri lađe u neoromaničkom stilu, ali s neobičnim i impozantnim zvonikom na pročelju. Zvonik je nadograđen 1994. g. za 4,26 metara, a križ na zvoniku visok je 1,80 metara. Tom su prigodom u zvonik postavljena nova četiri zvona salivena u Innsbrucku u tvrtki Grassmayer ukupne težine 1650 kg.
Crkvu dugu 35 i široku 17 metara, projektirao je arhitekt Emilio Cicilijani. Glavni oltar je u polukružnoj apsidi na kojemu su kipovi sv. Jakova i sv. Ane. Iza oltara su dvije sakristije. Crkvene lađe odijeljene su stupovima i lukovima. U pokrajnjim lađama nalaze se oltari Srca Isusova i sv. Ane sa kipovima.
Crkva je obnavljana 1969., 1984., te 1993.-1999. Ispred starog glavnog oltara postavljen je novi oltar, a na koru iznad glavnih vrata 1998. godine postavljene su nove Hefererove orgulje nabavljene prilozima vjernika.